Svjetlosno zagađenje je najbrže rastući zagađivač životne sredine u proteklih pedeset godina i ima ogroman uticaj na život čovjeka i svih ostalih bića sa kojima dijelimo planetu Zemlju. Svakodnevno smo izloženi njegovim uticajima, od sijalice u dnevnoj sobi, televizora, mobilnih uredjaja, ulične rasvjete pa do 30.000 satelita u zemljinoj orbiti koji reflektuju svjetlost nazad.
Ovdje možete pronaći informacije o tome kako ono utiče na nas i naše okruženje, šta nam sve oduzima i kako zajedno možemo smanjiti širenje ovog fenomena.
Svjetlosno zagadjenje uglavnom nastaje tako što loše dizajnirana rasvjetna tijela odašilju svijetlo izvan regije koju su namijenjena da osvijetle. (ima još slučajeva/pročitajte blog)
Svijetlo koje se ovako rasipa u atmosferu grupiše se iznad gradova i blokira prirodnu svjetlost iz vasione da dopre do nas. Ovo rezultira time što posmatrač iz grada vidi samo šačicu najsjajnijih nebeskih tijela, iako njegovo oko u priridnim uslovima može da ugleda 10.000 zvijezda.
Ako uzmemo u obzir da je ljudski rod upravo u zvjezdanom nebu pronalazio inspiraciju za kreiranje svih svojih kultura, a da trenutno na planeti žive čitave generacije koje nikada nijesu vidjele mlječni put golim okom, to nazivamo izumiranjem iskustva posmatranja noćnog neba. Nažalost, to nije najgori uticaj svjetlosnog zagađenja na čovjeka.
Kako je čovjek biće koje se bolje snalazi u dnevnim uslovima, naš organizam se razvijao uz smjenu dana i noći. Tako kada sunce zadje, naše tijelo luči hormon melatonin koji nam obezbijedi miran san i neophodan odmor za sledeći dan. Ovaj proces je neometano tekao hiljadama godina, polako se prilagodjavajući na svjetlost vatre koju smo usvajali kao izvor sigurnosti i toplote, medjutim u proteklih 150 godina dolazi do drastičnih promjena.
Početkom industrijalizacije, grupisanjem velikih količina ljudi u gradovim , dolazi do potrebe za većom količinom svijetla, koja dovodi do veće sigurnosti u tim naseljima a i uspijeva da produži radno vrijeme. To dovodi do bržeg tehnološkog napredka, a pronalazak sijalice dovodi do potpune kontrole nad vještačkim svijetlom, što otvara jedno novo poglavlje našeg razvoja.
Za organizam koji se hiljadu godina prilagodjavao prirodnoj svjetlosti, ovakve promjene su šokantne. Iako uživamo u svim blagodetima vještačkog svijetla, ono uzima svoj danak, pa je tako dokazano da svjetlosno zagadjenje izaziva čitavu seriju oboljenja. Anksioznost, nesanica, glavobolja su kratkoročni odgovori našeg tijela, a na duže staze može doći do tumora dojke i prostate, što pokazuju poslednja istraživanja. Sve to se dešava jer usled neprekidnog izlaganja svijetlu, naše tijelo ne luči dovoljne doze melatonina, koji nam je prijeko potreban.
Sjetimo se da nijesmo jedina bića koja su izložena ovim promjenama. Skoro svaki organizam trpi posledice svjetlosnog zagadjenja, pokazuju istraživanja, medjutim najviše su pogodjene nokturalne vrste, odnosno one koje većinu svojih aktivnosti obavljaju noću. Primjer su rasvjetna tijela koja emitujući “bijelu” svjetlost privlače ogromne količine insekata, čineći time uslugu grabljivicama unose disbalans u ekosistem. Ptice se u toku migracija orjentišu pomoću izlaska/zalaska sunca, pa tako često zbunjenje svijetlima gradova zalutaju, pa u nedostatku dragocjene energije, ili u susretu sa staklima nebodera nastradaju. Isto važi za biljke, koje gube svoj cirkadijalni ritam što utiče na njihov rast, prehranu, razmnožavanje.
Naravno tu je i činjenica da neodgovornom upotrebom noćne rasvjete rasipamo ogromne količine električne energije, koja se i dalje masovno proizvodi iz neobnovljivih izvora. Uvodjenjem pametnih sistema rasvjete možemo uštedjeti oko 60% energije, a istovremeno ublažiti svjetlosno zagadjenje jer ono nestaje istom brzinom kojom se i stvara. Čim smanjimo količinu svijetla i usmjerimo ga onamo gdje služi svrsi, nestaje i zagadjenje, štedimo energiju, novac i čuvamo svoje i zdravlje svih bića oko nas.
Iznad su odgovori na pitanja – Kako bolan mrak ugrožen? Pa treba li sva svijetla da pogasimo? Oćete li vi pored vatre da živimo ponovo? Naravno obuhvaćen je samo mali dio informacija, više možete pročitati u ostalim segmentima sajta, kod kolega www.carpenoctem.rs ili širom interneta.
Ukoliko vam je ova tema zanimljiva i mislite da možete doprinijeti našem skromnom udruženju, ili da mi možemo pomoći vama, pišite nam!
Ohrabrujemo studente svih oblasti da istražuju ovaj fenomen na svojim specijalstičkim,master ili doktorskim studijama, tema je nezamislivo široka i samo djelimično istražena!